AUTOR: AMRA DELIOMEROVIĆ
Bosna i Hercegovina je zemlja bogata različitim proizvodnim industrijskim granama te postoji veliki broj malih, srednjih i velikih preduzeća. Većina industrijskih grana još uvijek koristi tradicionalne metode kako bi se došlo do finansijski sredstava za unaprjeđenje procesa proizvodnje, uvođenja inovativnih metoda proizvodnje i slično. S druge strane MSP, također, još uvijek koriste stare metode kako bi osnažili lance snadbijevanja, proširili krugove parterstava. Jasno, svima, pored kvalitetne organizacione kulture (koja je imperativ), važni su prihodi – kako bi se izmirili fiksni i varijabilni troškovi pa ako nešto ostane za bilo kakvu priču o unaprijeđenju.
Mnogi lideri, da li cjelokupnih kompanija ili određenih sektora, zaboravljaju na jedan važan dio ekonomije kao nauke, a to je projektni menadžment, koji se posljednjih godinja itekako „propinje“ na pijadestal. U ovom članku ću vam iz ugla ekonomistice pisati šta je zapravo projektni menadžment u ekonomiji i gdje se najviše može primijeniti.
Počet ću od osnovnog pojma – projekat. Projekat je proces koji ima svoj početak i kraj. Može trajati nekoliko dana, mjeseci ili čak godina, ali se ne smije zaboraviti da mora i završiti. Ono što je najvažnije kod projekta je stvoriti projektne aktivnosti i timetable, kako bismo znali kad se koja aktivnost izvršava. Na osnovu projektnih aktivnosti se formira i projektni tim. Svako od članova projektnog tima na osnovu timetable-a zna kada je njegov/njen period djelovanja.
Da bi se jedan projekat kako treba napisao i implementirao koristimo se sljedećim: LFA matricom, SWOT i TOWS analizom i nezaobilaznim finansijskim projekcijama. Lično, LFA matrica mi je uvijek ključna kod pisanja projekata, jer ona je „sabirni centar“ svega najbitnijeg. Neki je još zovu i logički okvir. Kroz logički okvir je vrlo lako odrediti opće i specifične ciljeve, aktivnosti koje je neophodno sprovesti da bi se ostvarili specifični ciljevi, vidjeti da li postoje neke barijere na koje možemo ili, pak, ne možemo uticati. Također, jasno se mogu vidjeti koji će to biti rezultati projekta, koji su to indikatori i sl.
Zašto je projektni menadžment bitan pored internih projekata unutar kompanije? Zadnjih godina se znatno osjeti prisustvo stranih agencija, ambasada, stranih banaka, koje žele sufinansiranjem da oporave privredu, koja se, očito, oporavlja još od 1995., taman što malo „stane na svoje noge“ pokori je pandemija ili nešto treće. Sve te agencije, ambasade, banke da bi sufinansirale određeni segment industrije ili MSP traže jasno obrazložene razloge zbog kojeg bi baš tom preduzeću dale ogromne svote novca. GIZ, BMZ, EU, USAID i mnogi drugi sprovode milionske projekte koji su isključivo usmjereni ka privredi. Sasvim je očekivano da im se zauzvrat predoči jasan projektni prijedlog sa jasnim finansijskim projekcijama. To nisu sredstva koja se trebaju vraćati, to nisu sredstva na koja se obračunavaju kamate. To su sredstva koja treba iskoristiti.
Ovo je bila kratka uvertira u javne pozive i sve ono što je itekako važno za razvoj kompanija. Više o javnim pozivima ću vam pisati uskoro.