Na PIT DrwoCon 2023, održanoj 16. i 17. marta 2023., u hotelu Radon Plaza, o načinima za povećanje produktivnosti u drvnoj industriji govorio je Tarik Kadrispahić, direktor kompanije Targer Engineering & Consulting.
Prvog dana konferencije, Kadrispahić je iskoristio priliku da u svom izlaganju napravi uvod u radionicu “Organizacija i produktivnost u drvnoj industriji” koja je održana drugog dana konferencije.
5 načina, odnosno oblasti u kojima se kriju prilike za povećanje produktivnosti u drvnoj industriji učesnicima su predstavljene kroz primjer projekta prenosa proizvodnje namještaja kompanije Wössner iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu. Kompanija je prethodno otišla u stečaj i kupljena je od strane Prevent grupacije. Ispred kompanije Targer, projekt menadžer projekta prenosa proizvodnje bio je upravo Kadrispahić. Projekat je trajao oko 6 mjeseci, a fabrika od 20.000 kvadrata prenesena je u prostor od 13.000 kvadrata.
Glavni junak projekta, odnosno cijele priče, bio je Karl Wössner, dugogodišnji tehnički direktor (čitaj alfa i omega), koji se sasvim slučajno prezivao kao i vlasnička porodica, a koji je za ovu kompaniju radio i živio godinama kao da je njegova. Karl je bio onaj tip direktora koji zna za svaki vijak kad je zavrnut, gdje, zašto, ko ga je zavrnuo, a da ne pričamo onda o svemu ostalom. Par godina prije nego što je kompanija otišla u stečaj, sa te pozicije prešao je u prodaju, jer je doživio veoma težak infarkt. Znači, više nije mogao biti tehnički direktor, jer doktori nisu dozvoljavali da se izlaže stresu.
Wössner se bavio proizvodnjom trpezarijskih stolova i stolica, od punog drveta i pločastog materijala. Kada je trebalo uraditi prenos proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu, angažovana je njemačka konsultantska kuća da napravi odgovarajući layout za novu lokaciju. A ko je zapravo napravio layout? Pa naravno, Karl. Konsultanti su samo nacrtali ono što je Karl rekao. I naravno, pogađajte, opet je napravio layout na isti onaj koncept s kojim je kompanija doživjela stečaj (samo “uklopljeno” u 13.000 kvadrata). U skladištu elemenata projektovane su zalihe za 6 sedmica, a pri tome je rok isporuke komuniciran prema kupcima također 6 sedmica. Zamislite, skoro 3 mjeseca zalihe u proizvodnji. Koncept koji je već jednom propao. Nažalost, Karl nije mogao da shvati. Idalje je vjerovao da to tako mora. Ipak on radi tu skoro 40 godina, on to najbolje zna. Poznata priča, zar ne?
I tako je u Bosni i Hercegovini, postavljen layout na osnovu već propalog koncepta.
Karl i nakon što je kompanija otišla u stečaj, i nakon što je on doživio težak infarkt, i nakon što se proizvodnja prenosi u Bosnu i Hercegovinu, nije dao reći da su nešto pogrešno radili. Nažalost. Karl je bio tipični predstavnik konzervativne strane drvne industrije. Baš zbog te konzervativnosti mnoge njemačke kompanije iz drvne industrije su propale. Nažalost, vrlo često i u bosanskohercegovačkoj drvnoj industriji vlada isti problem.
Kao zaključak iz cijele priče i dugogodišnjeg iskustva, Kadrispahić je na kraju izlaganja definisao 5 područja gdje griješi drvna industrija:
- Layout (vrlo često funkcionalni raspored mašina, a svijet se već uveliko okreće ka ćelijskom rasporedu mašina)
- Organizacija (organizaciona shema; set pravila, metoda, menadžerskih vještina, itd.)
- Tehnika i automatizacija
- Obuke (stručne, menadžerske,…)
- 7 vrsta gubitaka (Lean)
Nastavak priče uz praktičan rad uslijedio je, kako je i najavljeno, sutradan na radionici “Organizacija i produktivnost u drvnoj industriji” u organizaciji timova iz kompanija Targer i Frontline.
