In\u017einjerski rad zahtijeva kreativnost i inovatinost kako bi se rije\u0161ili slo\u017eeni, interdisciplinirani problemi. Me\u0111utim, kreativnost i inovativne vje\u0161tive nisu nagla\u0161ene u mnogim tradicionalnim in\u017einjerskim kursevima. In\u017einjeri po\u010dinju raditi s va\u017enim analiti\u010dkim vje\u0161tinama, ali ve\u0107inom imaju problema s \u201erazmi\u0161ljanjem izvan okvira\u201c kada je u pitanju kreativno rje\u0161avanje problema. Na\u0161e istra\u017eivanje pokazuje da osvje\u0161tenost mo\u017ee pomo\u0107i in\u017einjerima da oja\u010daju svoju sposobnost generisanja novih ideja, \u0161to dovodi do novih na\u010dina razmi\u0161ljanja i boljih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n
Na tipi\u010dnom tehni\u010dkom radnom mjestu od in\u017einjera se tra\u017ei da dizajniraju ure\u0111aje, sisteme i procese koji mogu imati suprostavljene ciljeve i vi\u0161estruka potencijalna rje\u0161enja. Op\u0107enito, proces pristupanja tim zadacima naziva se procesom in\u017einjerskog projektiranja. In\u017einjerski tim dobiva ili identificira problem, definira opseg problema, generi\u0161e mnoge ideje za rje\u0161enja, ocjenjuje ideje i predla\u017ee rje\u0161enje. Tokom cijelog tog procesa, in\u017einjeri sudjeluju u konvergentnom i divergentnom razmi\u0161ljanju.<\/p>\n\n\n\n
Konvergentno razmi\u0161ljanje je linearno, uklju\u010duje pregled popisa koraka kako bi se do\u0161lo do jednog ispravnog odgovora. Nasuprot tome, divergentno razmi\u0161ljanje istra\u017euje razli\u010dite smjerove od po\u010detne izjave problema kako bi se stvorile mnoge ideje. U procesu projektiranja, in\u017einjeri koriste divergentno razmi\u0161ljanje pri generisanju ideja, tako da mogu identificirati \u0161irok raspon potencijalnih rje\u0161enja. Oni koriste kovergentno razmi\u0161ljanje kada ocjenjuju ideje kako bi odrediti optimalno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
Obje vrste razmi\u0161ljanja va\u017ene su za pronala\u017eanje najboljeg kona\u010dnog rje\u0161enja, ali divergentno razmi\u0161ljanje posebno je va\u017eno za razvoj inovativnih rje\u0161enja. Me\u0111utim, vje\u0161tine divergentnog razmi\u0161ljanja uglavnom se zanemaruju u in\u017einjerskim kursevima, koji se obi\u010dno usredoto\u010duju na linerarnu progresiju uskih tehni\u010dkih informacija koje su usmjerene na disciplinu. To dovodi da studenti in\u017einjerstva postanu stru\u010dnjaci za individualni rad i primjenu niza formula i pravila na strukturirane probleme s \u201epravim\u201c odgovorom.<\/p>\n\n\n\n
Stoga nije \u010dudno da se in\u017einjeri bore s divergentnim razmi\u0161ljanjem kada po\u0111u raditi. Sre\u0107om, postoje mnoge tehnike koje mo\u017eu pobolj\u0161ati divergentno razmi\u0161ljanje, poput brainstorminga i pronala\u017eenja potreba, koje se oslanjaju na zajedni\u010dki skup stavova. Tokom brainstorminga, na primjer, od ljudi se tra\u017ei da odgode prosu\u0111ivanje i da budu znati\u017eeljni. Standard d. \u0161kola promovi\u0161e navigaciju u dvosmislenosti na na\u010din da budete \u201eprisutni u trenutku\u201c i predla\u017ee da se opustite i postignete na\u010din prihvatanja tokom izrade prototipa.<\/p>\n\n\n\n
Ovi elementi prisutnosti i radoznalosti dio su temeljne ljudske sposobnosti koju nazivamo osvje\u0161tenost.<\/p>\n\n\n\n
Osvje\u0161tenost se definira kao namjerno obra\u0107anje pa\u017enje s otvoreno\u0161\u0107u, ljubazno\u0161\u0107u i radoznalo\u0161\u0107u. Iako psiholozi nastavljanju istra\u017eivati ta\u010dne mehanizme pomo\u0107u kojih osvje\u0161tenost olak\u0161ava divergentno razmi\u0161ljanje, postoje uvjerljivi dokazi koji pokazuju uzro\u010dnu vezu izme\u0111u osvje\u0161tenosti i mogu\u0107nosti uklju\u010divanja u divergentno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n
Dok su se prija\u0161nja istra\u017eivanja osvje\u0161tenosti i divergentnog razmi\u0161ljanja usredoto\u010dila na op\u0107u populaciju, na\u0161e istra\u017eivanje je nastojalo istra\u017eiti odnos izme\u0111u osvje\u0161tenosti, divergentnog razmi\u0161ljanja i inovacije, posebno me\u0111u studentima ma\u0161instva i nedavno diplomiranim in\u017eenjerima.<\/p>\n\n\n\n
Napravili smo dvije studije. U prvom smo posmatrali utjecaj 15-minutne meditacije osvje\u0161tenosti na izvedbu divergentnog razmi\u0161ljanja me\u0111u 92 studenta in\u017einjerstva na Univerzitetu Stanford. Prethodne studije su pokazale da jedna meditacija mo\u017ee pobolj\u0161ati generisanje ideja u op\u0107oj studentskoj populaciji.<\/p>\n\n\n\n
Prije eksperimenta svi su sudionici ispunili upitnik za mjerenje po\u010detne osvje\u0161tenosti. Zatim su sudionici podijeljeni u skupinu za ispitivanje i kontrolnu skupinu i zamoljeni da izvr\u0161e dva divergentna zadatka razmi\u0161ljanja: zadatak generisanja ideja, gdje im je re\u010deno da navedu \u0161to vi\u0161e alternativnih na\u010dina kori\u0161tenja cigle; i zadatak in\u017eenjerskog projektiranja, gdje je od njih zatra\u017eeno da navedu sve uzroke koje bi uzeli u obzir pri projektiranju potpornog zida za scenarij rije\u010dne poplave. U skupini za ispitivanje sudionici su bili vo\u0111eni kroz 15-minutnu meditaciju prije dovr\u0161etka zadataka. U kontrolnoj skupini sudionici su prije dovr\u0161etka zadataka pogledali 15-minutni video o smanjenju stresa.<\/p>\n\n\n\n
U obje skupine, temeljna osvje\u0161tenost bila je povezana s brojem i originalno\u0161\u0107u ideja koje su sudionici zapisali u zadatku generisanja ideja te s brojem uzroka uzetih u obzir u zadatku in\u017eenjerskog dizajna. Studenti ma\u0161instva koji su imali ve\u0107u baznu osvje\u0161tenost imali su bolji u\u010dinak na zadacima divergentnog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n
Iako su rezultati pokazali jasnu vezu izme\u0111u osvje\u0161tenosti i pobolj\u0161anog divergentnog razmi\u0161ljanja, rezultati su bili mje\u0161oviti o utjecaju jedne 15-minutne sesije osvje\u0161tenosti na izvedbu divergentnog razmi\u0161ljanja. Meditacija je pobolj\u0161ala originalnost ideja u zadatku generisanja ideja, ali nije utjecala na broj ideja do kojih su studenti do\u0161li u zadatku generisanja ideja ili zadatku in\u017eenjerskog dizajna sa statisti\u010dkim zna\u010dajem.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161i rezultati sugeriraju da 15-minutna vje\u017eba osvje\u0161tenosti mo\u017ee pobolj\u0161ati originalnost ideja, ali mo\u017eda ne i kvantitet. Budu\u0107e studije bi mogle imati koristi od uklju\u010divanja zna\u010dajnijeg treninga osvje\u0161tenosti, osim jedne 15-minutne sesije, kako bi se utvrdilo mo\u017ee li praksa osvje\u0161tenosti pove\u0107ati koli\u010dinu ideja uz kvalitet.<\/p>\n\n\n\n
Na drugoj studiji analizirali smo rezultate ankete od oko 1400 studenata in\u017eenjerstva i nedavno diplomiranih studenata \u0161irom SAD-a kako bismo pogledali odnos izme\u0111u osvje\u0161tenosti i inovativnosti. Izvukli smo iz longitudinalnog istra\u017eivanja in\u017eenjerskih smjerova, koje vodi jednu od nas (Sheri), kako bismo izmjerili osnovnu osvje\u0161tenost i povjerenje u ne\u010diju sposobnost da budemo inovativni (ono \u0161to se zove samoefikasnost inovacije).<\/p>\n\n\n\n
Otkrili smo da osnovna pa\u017enja predvi\u0111a samoefikasnost inovacije u na\u0161em in\u017eenjerskom uzorku. Zanimljivo da je posebna komponenta pa\u017eljivosti, nazvana svjesni stav, bila najja\u010di prediktor samoefikasnosti inovacije. Dok se mnoge studije fokusiraju na aspekt pa\u017enje, na\u0161 rad sugeri\u0161e da je va\u017enija komponenta stav kojim obra\u0107ate pa\u017enju \u2013 ili da li imate otvoren, radoznao i ljubazan stav.<\/p>\n\n\n\n
Otvoren i radoznao stav se naziva \u201cpo\u010detni\u010dki um\u201d \u2013 sposobnost da se problem ubaci svje\u017eim pogledom i u\u0111e u nove perspektive kako ga rije\u0161iti. Ostaju\u0107i otvoreni za iskustva, vjerojatnije je da \u0107emo uspostaviti veze izme\u0111u naizgled nepovezanih koncepata, \u0161to je klju\u010dno za generiranje originalnih ideja. Imati ljubazan stav je aspekt samosaosje\u0107anja, koji \u0161titi od o\u0161tre samokritike i straha od neuspjeha, inspiriraju\u0107i ljude da preuzmu rizik i istra\u017ee teritoriju, \u0161to vodi do novih rje\u0161enja. Osvje\u0161tenost podr\u017eava i jedno i drugo.<\/p>\n\n\n\n
Ove studije imaju va\u017ene implikacije na in\u017einjersko obrazovanje i tehni\u010dku radnu snagu. Dok su in\u017einjerima potrebne vje\u0161tine u analizi i prosu\u0111ivanju, oni tako\u0111er moraju imati otvoren, znati\u017eeljan i ljubazan stav, kako se ne bi fiksirali na jedan odre\u0111eni pristup i bili u stanju razmotriti nove podatke. Budu\u0107a istra\u017eivanja bi se mogla nadovezati na ove obe\u0107avaju\u0107e, ali preliminarne nalaze, te istra\u017eiti najbolje prakse za ja\u010danje svijesti kod studenata i zaposlenika in\u017eenjerskih nauka.<\/p>\n\n\n\n
Decenijama istra\u017eivanja pokazuju da se osvje\u0161tenost mo\u017ee pobolj\u0161ati kroz praksu. Kao rezultat toga, mnoge pionirske kompanije sa liste Fortune 100, kao \u0161to su Google, Cisco, P&G, Facebook, integri\u0161u obuku osvje\u0161tenosti na radnom mjestu kako bi promovirale kreativnost i inovacije, kao i emocionalnu inteligenciju i dobrobit svojih zaposlenika. Prilago\u0111avaju\u0107i ove napore svojim in\u017einjerskim organizacijama, takve kompanije bi dobro mogle da razmotre kako osvje\u0161tenost mo\u017ee poja\u010dati divergentno razmi\u0161ljanje koje je tako bitno u tehni\u010dkom dizajnu i kako osvje\u0161teni stav, a ne samo pa\u017enja, mo\u017ee biti glavni katalizator za inovativni na\u010din razmi\u0161ljanja.<\/p>\n\n\n\n